Većina autora potječe od predaka vinogradara koji su čuvali tradicije Bratovštine Svetog Ivana Krstitelja ili su sudjelovali u izgradnji barokne crkve Sv. Ivana iz 1751. godine. Svi su oni u Senandriju došli iz Dalmacije. Ova mala hrvatsko-dalmatinska skupina postala je snažna zajednica, preživjevši ratove, filoksersku epidemiju, siromaštvo, mađarizaciju i gubitak jezika, kao i jugoslavenizaciju pedesetih godina. Mnogi od njih već su napustili Magareće brdo, ali njihovi današnji potomci vraćaju se istražujući svoje korijene.
Međutim, ovaj današnji poseban fenomen pokazuje da ljudi ponovno otkrivaju želju za tradicijama i volju za očuvanjem starog gradskog pejzaža. Ove vrijednosti hrane hrvatsko-dalmatinske umjetnike iz Senandrije.
Za dalmatinsku atmosferu brinu se članovi Hrvatske izvorne skupine iz Budimpešte, dok senandrijska Hrvatska narodnosna samouprava na izložbu pristigle goste časti degustacijom jela, kako bi osim slika i glazbe radost donijeli i dalmatinski okusi.
Izložbu možete posjetiti od 25. ožujka do 12. travnja u izložbenom prostoru Croatica u Lónyay ulici 18/b, 1093 Budimpešta, radnim danom od 9 do 16 sati.
Srdačno vas očekujemo!
.jpg)
Umjetnici koji sudjeluju na izložbi:
Imre Pistyúr kipar, dobitnik Munkácsyjeve nagrade potječe iz stare senandrijske obitelji. Rođen je u Čobanci, gdje je odrastao u multietničkom okruženju. Samouki je umjetnik. Svoja djela izlagao je na mnogim izložbama u Mađarskoj, Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Jedna od njegovih istaknutih prezentacija bila je zajednička izložba s hrvatskim slikarom Ivanom Lovrenčićem 2003. godine u budimpeštanskom Várszínház-u. Poseban je način na koji prikazuje svoje kipove, stavlja čovjeka u središte i vjeruje da njegov rad prenosi vječnu poruku koju kamenje nosi. Tvrdi da njegovo djelo stvara paralelni svijet u kojem su prisutni svi aspekti stvarnosti u prikazima.
Gabriella Dokmáni-Pistyúr slikarica, članica je Mađarskog saveza umjetnika od 2018. godine. Po majčinoj liniji ima hrvatsko-dalmatinske korijene. Senandrija ju je već u djetinjstvu inspirirala i potaknula njezinu umjetničku sklonost. Prvo je radila svilene slike, a zatim prešla na svijet uljanih i akrilnih boja. Izlagala je svoja djela na mnogim samostalnim i grupnim izložbama kako u Mađarskoj, tako i u inozemstvu. U svojim slikama pejzaž i ljudi pojavljuju se groteskno, donekle apstraktno, na pozitivan način u jedinstvenom stilu. Smatra da "platno otvara vrata stvaranju. Prikazivanje otvara beskrajne mogućnosti."
Bence Zarubay likovni umjetnik odrastao je u Senandriji na Novom umjetničkom naselju. Njegovi ljetni odmori u Grožnjanu ostavili su velik utjecaj na njega, gdje su se okupljali umjetnici različitih stilova i izraza. Tamo se susreo s umjetnicima kao što je Jožef Tođeraša, poznat kao "Togy", čija unuka Diana i danas radi keramiku u Grožnjanu. Zarubay je član Mađarskog saveza umjetnika od 2014. godine. Njegova umjetnost govori o mreži oblika i novih presjeka koji su postavljeni pomoću montiranih, nacrtanih tema. Izdvajanje uličnih prizora i svakodnevnih stvari, njihovo postavljanje u okvire i prerada mogu dovesti do uzbudljivih rezultata.
Članovi obitelji Benkovits, koji s ponosom ističu svoj hrvatsko-dalmatinski identitet, uključujući starijeg Đuru (rođ. 1912., umro 2000), mlađeg Đuru (rođ. 1950), te Balázsa (rođ. 1975) i Bálinta (rođ. 1979), prvi put predstavljaju svoje radove zajedno na ovoj izložbi. Naslijeđe vještog, naivnog drvorezbara, nekadašnjeg vođe zajednice, pretvorilo se u obiteljsku umjetničku tradiciju, koju sada nastavljaju praunuci. Četiri generacije, četiri različita pogleda bit će vidljivo na izložbi, barem u obliku nekoliko slika.
