Ovogodišnja manifestacija započela je 28. studenog u multimedijalnoj dvorani Croatice pozdravnim riječima ravnateljice Croatice Timee Šakan Škrlin, koja je istaknula važnost manifestacije za očuvanje i promicanje hrvatske književnosti i kulture u panonskom prostoru.
„Danas se ovdje, u srcu Budimpešte, okupljamo kako bismo proslavili bogatstvo hrvatske književne i kulturne baštine, ne samo u Mađarskoj već i šire, u panonskim krajevima. Naša manifestacija svjedoči o snazi zajedništva, koje nadilazi granice i spaja nas u jedinstvenoj mreži kulturne suradnje.” – rekla je u svom pozdravnom govoru ravnateljica Timea Šakan-Škrlin.
Nazočnima se obratila diplomatska savjetnica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Mađarskoj, ujedno izaslanica ministrice kulture i medija RH Nine Obuljen Koržinek, gđa. Marina Sikora, koja je uostalom čestitala Croatici i Đakovačkom kulturnom krugu na sudjelovanju na sajmu knjiga „Interliber u Zagrebu. Publici se obratio i načelnik Općine Tovarnik, Anđelko Dobročinac.
Među uglednim gostima bio je i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Republike Srbije, Tomislav Žigmanov, koji je dao važan doprinos projektu „Živa baština – Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji“.
„Ovo je dio koji se odnosi na nematerijalnu baštinu, bogato nasljeđe koje smo godinama istraživali, prikupljali i proučavali, a sada možemo predstaviti ono što Hrvati u Srbiji jesu. Običaji, jezik i vjera objedinjeni su na jednom mjestu koje nastojimo njegovati kako bi ostali živi. I u drugim segmentima našeg kulturnog stvaralaštva pokušat ćemo slijediti isti pristup – bilo da je riječ o materijalnoj baštini, književnom ili znanstvenom nasljeđu. Sabrani, cjeloviti i dostojanstveno predstavljeni, s jasno strukturiranim sadržajima, želimo se prikazati onako kako i zaslužujemo. Jedina smo hrvatska zajednica izvan Republike Hrvatske koja ima popis nematerijalne kulturne baštine. To može biti poticaj i drugima, osobito onima koji su kulturno bogatiji, poput Hrvata u Bosni i Hercegovini, ili institucionalno razvijeniji Hrvati u Mađarskoj, da učine isto i na taj način doprinesu prikazu svoje vlastitosti, sabranosti i cjelovitosti." – rekao je ministar Tomislav Žigmanov.
Izložba „Živa baština – Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji“ je plod dugogodišnjih istraživanja koja je proveo Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Predstavili su je Josip Bako i Katarina Čeliković, ravnateljica Zavoda.
„Večeras ovdje možemo vidjeti reprezentativni izbor običaja po kojima se mi prepoznajemo kao narod u državi Srbiji u kojoj smo postali manjina tek prije dvadesetak godina. Naravno, da je jezik jedan od najvažnijih markera, s toga nije čudo što smo predložili ovu izložbu upravo za Budimpeštu u Croatici, koja i sama brine o opstanku hrvatskoga naroda ovdje u Mađarskoj. Književna Panonija je zapravo srce našeg opstanka. To što se događa u Budimpešti, to što okuplja ljude od Austrije, Mađarske, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, to pokazuje kako hrvatski narod voli biti okupljen u nekoj jezgri, u nekom gnijezdu gdje je toplo i srdačno. Jako je lijepo biti dio ovakve Panonije.” - rekla je Katarina Čeliković, ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Okrugli stol na temu hrvatsko-panonske književne i kulturne scene tijekom 2024. godine moderirao je glavni organizator Mirko Ćurić, koji je za Croaticu izjavio:
„Ponovo predstavljamo našu produkciju kao što i svake godine. Mislim da je bitno pokazati što se radi, do mnogih knjiga teško je doći. Dobro je da možemo prezentirati što smo radili, koje su knjige vrijedne. Ova manifestacija jako motivira ljude, i ovdje, i u svim panonskim prostorima, vidi se po listi sa sudionicima. Imamo potporu Ministarstva kulture i svih tih organizacija koje su uključene u manifestaciju i vidi se da ima dobar odjek.“
Na okruglom stolu sudjelovali su: Timea Šakan-Škrlin (Croatica, Budimpešta), Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica) Siniša Matasović (DHK Ogranak sisačko-moslavački), Stjepan Blažetin (Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh), Davor Gregurić (DHK Rijeka) i Robert Hajszan (Panonski institut, Pinkovac).
Program je obogaćen poetsko-vizualnom prezentacijom „Indija u oku pjesnika“, koju je izveo pjesnik i fotograf Joso Živković. U tom dijelu programa sudjelovali su još Đurđa Jezerčić i Jozo Jezerčić iz Orašja.
Glazbeni segment osigurale su pjevačke nade HOŠIG-a, Lilla Bendjeskov i Jasminka Tabori.
Svoje su književne tekstove budimpeštanskoj publici u programu „Književna riječ hrvatsko-panonska” interpretirali: Darija Agičić Mataić (Slavonski Brod), Renata Balatinac (Pečuh) Stjepan Blažetin (Pečuh), Davor Gregurić (Rijeka), Robert Hajszan (Pinkovac), Siniša Matasović (Sisak), Mirko Kopunović (Subotica), Zvonimir Stjepanović (Županja), Tomislav Žigmanov (Subotica) i Joso Živković (Orašje).
Manifestacija je ujedno bila prilika za predstavljanje projekta „Arheolozi jučerašnjeg svijeta“, nagrađenog ovogodišnjom nagradom Ministarstva turizma RH. Posjetitelji su uživali i u kušanju poznate torte Donegani, u čast kiparu Vatroslavu Doneganiju čija djela krase đakovačku katedralu, a čime je večer završila u ugodnom ozračju.
Drugi dan manifestacija Hrvatska književna Panonija održana je u HOŠIG-u natjecanjem učenika i učenica Srednje strukovne škole Antuna Horvata iz Đakova i HOŠIG-a iz Budimpešte u izradi toplog predjela te radionicom Kako napisati roman (Mirko Ćurić), pjesmu (Stjepan Blažetin) i haiku (Siniša Matasović).
Hrvatska književna Panonija VII. još je jednom potvrdila kako kultura i književnost mogu povezati zajednice bez obzira na državne granice. S obzirom na uspjeh ove manifestacije, Budimpešta će i dalje ostati važan centar okupljanja hrvatskih stvaratelja iz panonske regije.
Slike: Zsolt Kardos
